Dvije države prestigle Njemačku po broju tražitelja azila

Proteklih godina Njemačka bila glavna destinacija

Do kraja lipnja 2025. Francuska (78.000) i Španjolska (77.000) obje su primile više zahtjeva od Njemačke (70.000), koja je proteklih godina bila glavna destinacija tražitelja azila.

Do kraja lipnja 2025. zemlje EU-a, plus Norveška i Švicarska, zaprimile su ukupno 399.000 zahtjeva za azil, što je pad od 23% u odnosu na prvu polovicu 2024.

Pad tražitelja azila iz Sirije

Zabilježen je značajan pad zahtjeva sirijskih državljana – za 25.000 manje nego u prvih šest mjeseci prethodne godine – zbog pada Assadova režima u Siriji u prosincu prošle godine.

Broj zahtjeva u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj pao je u odnosu na prvu polovicu 2024., redom za 43%, 25% i 13%, dok je u Francuskoj ostao uglavnom stabilan. Time je Francuska sada zemlja EU-a s najviše zahtjeva za azil. Zajedno, ove četiri destinacije čine gotovo tri četvrtine svih zahtjeva podnesenih u cijeloj EU.

Venezuela postala glavni izvor tražitelja azila

Venezuelci su u 2025. podnijeli značajan broj zahtjeva: oko 49.000, što je porast od gotovo trećine u odnosu na prošlu godinu.

Oni su postali najveća skupina po nacionalnosti u prvoj polovici 2025., nakon desetljeća tijekom kojeg su Sirijci bili dosljedno glavni podnositelji zahtjeva za zaštitu u EU, pokazuju podaci EUAA.

Povezan Trumpovim obračunom s Venezuelom

Ovaj veliki porast vjerojatno je povezan s restriktivnijom imigracijskom politikom u Sjedinjenim Državama, još jednoj tradicionalnoj destinaciji venezuelanske dijaspore, rekao je za Euronews Martin Wagner, stručnjak za azil u Međunarodnom centru za razvoj migracijske politike (ICMPD).

“Može se reći da postoji uzročno-posljedična veza: kako su SAD postale restriktivnije prema migracijama općenito, ljudi sve više traže druga mjesta za preseljenje.”

Otkako je Donald Trump ponovno preuzeo dužnost predsjednika SAD-a, započeo je obračun s venezuelanskim migrantima, a njegova je administracija nedavno najavila i ukidanje privremene zaštite za više od 250.000 venezuelanskih državljana.

Za razliku od toga, Venezuelci u Europu mogu sletjeti bez vize i boraviti najviše 90 dana u zemljama Schengena samo s putovnicom.

Potom često podnose zahtjev za vizu – ili međunarodnu zaštitu – jednom kad su već na tlu EU-a, rekao je stručnjak.

“Venezuelci dolaze u Europu već neko vrijeme, ali većina zapravo ostaje u regiji. To je tipično u slučajevima raseljavanja velikih razmjera: većina ljudi ostaje u blizini, iako se neki s vremenom sele dalje. Razlozi za preseljenje razlikuju se. Često je riječ o mreži prijatelja, obitelji ili zajednice koju već poznaju u drugoj zemlji, što prijelaz čini lakšim.”

Stopa priznavanja državljana Venezuele niža od 20 posto

Iako je stopa priznavanja međunarodne zaštite za Venezuelce u EU niža od 20%, mnoge zemlje im nude i nacionalne oblike zaštite, dodao je Wagner.

Najviše takve nacionalne zaštite nudi Španjolska, gdje Venezuelci uglavnom i odlaze: čak 93% njihovih zahtjeva upućeno je Španjolskoj, i to zbog zajedničkog jezika i postojeće dijaspore u toj zemlji.